Oznaka: dijabetes

  • Šta kao dijabetičar moram znati o oralnom zdravlju

    Šta kao dijabetičar moram znati o oralnom zdravlju

    Danas dijabetes nije retka bolest. Obuhvata 6 % svetske populacije. Iz tog razloga evo saveta u vezi između dijabetesa i oralnog zdravlja.

    Ukratko, kad bismo opisivali dijabetes, rekli bismo da je hronična i neizlečiva bolest sa kojom se, ukoliko se dobro kontroliše i prilagodi način života, može dočekati duboka starost. Dijabetičari su specifični pacijenti jer nekad znaju o svojoj bolesti više od pojedinih lekara. Možemo slobodno reći da je za dobro kontrolisan ŠUK zaslužan isključivo sam pacijent koji je prihvatio svoju bolest prilagodivši način života oboljenju.

    To je oboljenje u kojem se javlja metabolički poremećaj metabolizma ugljenih hidrata, proteina i lipida. Nastaje zbog male količine hormona insulina kojeg proizvodi pankreas ili nemogućnosti organizma da ga pravilno upotrebi. Pomoću insulina naš organizam koristi šećer (glukozu) kao energiju za sve svoje ćelije. Tipična subjektivna smetnja je žeđ, obilno mokrenje i pojačan apetit. Opšta otpornost organizma je smanjena pa se eventualne infekcije u ustima teže kontrolišu i imaju teže posledice u slučaju neadekvatne ili nepravovremene terapije.

    Zavisno od tipa oboljenja, dužine trajanja oboljenja i terapije javljaju se i različite promene u ustima.

    Simptomi u usnoj šupljini su:

    Ranice na uglovima usana

    Suvoća usta sa osećajem pečenja sluznice i jezika

    Sklonost ka krvarenju desni i infekcijama

    Učestalije propadanje potporne strukture zuba i parodontopatije

    Zbog manje količine pljuvačke češće se javlja karijes

    Gljivične infekcije

    Sporije zarastanje rana i produženo krvarenje nakon vađenja zuba ili hirurških zahvata zbog ateroskleroze (smanjene elastičnosti krvnih sudova)

    Ublažavanje simptoma peckanja u ustima zbog smanjene količine pljuvačke postiže se, prvenstveno, dobrom oralnom higijenom što podrazumeva 2 puta dnevno pranje zuba i obavezno korišćenje zubnog konca. Preporučuje se češće uzimanje vode, te se u težim slučajevima primenjuje terapija sredstvima koja stimulišu stvaranje pljuvačke.

    Dok se zdravim osobama preporučuje uklanjanje mekih i tvrdih naslaga svakih 6 meseci, osobama obolelim od dijabetesa preporučuje se svaka 3 meseca.

    Zbog sporije cirkulacije i sklonosti infekcijama kod osoba obolelih od dijabetesa lakše nastaje i upala zubnog mesa (gingivitis).

    Ako se ne leči, upala prodire dublje u potpornu strukturu zuba što na kraju dovodi do destrukcije kosti. Rezultat je gubitak zuba. Rizik za nastanak težih oboljenja desni je veći ako je osoba sa dijabetesom i pušač, te neadekvatno održava oralnu higijenu.

    Upala gingive izazvana neadekvatnom oralnom higijenom i nekontrolisanim ŠUK-om

    Osobe sa dijabetesom koje imaju parodontopatiju teže postižu dobru kontrolu šećera u krvi – što može dovesti do neosetljivosti na insulin i do hronične upale. Upalu gingive pacijent sam može uočiti kao žarko crveno, otečeno i krvareće zubno meso na četkanje zuba ili najmanji dodir.

    Glavni uzrok ovakve upale je loša oralna higijena, kako nepranje tako i nepravilno pranje zuba. Neadekvatne plombe (ispuni) na zubima, loši ili dotrajali protetski radovi (krunice, mostovi ili proteze) i karijes takođe pogoduju nastanku upale. Ključ za uspeh u zaustavljanju daljeg napredovanja oboljenja je redovna kontrola šećera u krvi i pravilno uzimanje terapije, dobra oralna higijena kao i poseta stomatologu svaka 3 meseca.

    Saveti:

    • Zakazujte pregled kod stomatologa ujutru nakon doručka i terapije
    • Obavezno naglasite svom stomatologu ako bolujete od dijabetesa, jer će on pratiti vaše stanje tokom intervencije
    • Ukoliko osetite nervozu, znojenje, žeđ, tremor ili mučninu tokom rada, signalizirajte stomatologu
    • Ukoliko se pojavi i najmanja ranica u ustima (na gingivi, jeziku, oralnoj sluznici) potrebno je da se adekvatno sanira
    • Ukoliko imate stare protetske nadoknade, potrebno ih je zameniti
    • Održavajte redovnu oralnu higijenu
    • Kontrole su obavezne na svaka tri meseca
    • Dakle, kontrola ŠUK-a, dobra oralna higijena i redovne posete stomatologu.
    • Bolujete li i vi od dijabetesa ili neko iz vaše okoline?

  • Stanje desni i razvoj parodontopatije kod pacijenata koji imaju šećernu bolest

    Stanje desni i razvoj parodontopatije kod pacijenata koji imaju šećernu bolest

    Šta je šećerna bolest?

    Dijabetes (šećerna bolest, diabetes mellitus) je hronična bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno koristi hormon pankreasa insulin.

    Dijabetes takođe može biti kombinacija oba mehanizma. Insulin kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i količinu šećera (glukoze) koji se apsorbuje u ćelijama.

    Kako mozak koristi isključivo glukozu, neophodno je da se nivo šećera održava na zadovoljavajućem minimumu. U slučaju da je nivo šećera nedovoljan, odnosno nizak, (hipoglikemija) osoba nije u stanju da rezonski postupa, a ukoliko je previsok (hiperglikemija), osoba ima dijabetes.

    Kako na organizam utiče povišen nivo šežera u krvi?

    Dijabetes (diabetes mellitus, visok nivo šećera u krvi) oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji gde spadaju i krvni sudovi desni.

    Zato nedovoljno lečen ili nelečen dijabetes može dovesti do oboljenja srca (kardiovaskularnih bolesti), (moždanog udara) šloga, bolesti bubrega, slepila i oštećenja nervnog sistema i nerava posebno donjih ekstremiteta.

    Zbog kompromitovane vaskularizacije i desni takođe bivaju oštećene.

    Šta je to parodoncijum?

    Parodoncijum predstavlja funkcionalno jedinstvo nekoliko različitih tkiva koja zub čvrsto drže u zubnoj časici (alveoli).

    Parodoncijum čine desni, cement korena zuba, vilična kost i vezivna tkiva koja povezuju sve navedene strukture.

    Patoloski proces koji zahvata sve delove parodoncijuma označava se kao parodontopatija.

    Kakva je veza izmedju dijabetesa i obolenja parodoncijuma?

    Kao i druge komplikacije dijabetesa obolenje desni je vezano za kontrolu bolesti. Bolesnici sa neodgovarajućom kontrolom nivoa šecera u krvi učestalije i u ozbiljnijem obliku obolevaju od parodontopatije.

    U posledenjem stadijumu obolenja parodoncijuma bolest je praćena velikim gubitkom broja zuba.

    Kod dece sa insulin zavisnim tipom dijabetesa (tip I) takođe postoji rizik od obolenja desni.

    Zašto promene na krvnim sudovima (microangiopatija) imaju uticaj na nastanak parodontopatije?

    Zadebljanje zidova perifernih krvnih sudova (kapilara) je osnovna komplikacija dijabetesa koja značajno povećava rizik za obolenje desni.

    Krvni sudovi dovode kiseonik i hranjive materije do usta istovremeno odnoseći raspadne produkte iz istih.

    Smanjeni prohod hranjivih materija i kiseonika u tkivo,a sa druge strane smanjenje eliminacije štetnih materija smanjuju otpornost desni i alveolarne kosti od infekcija.

    Kakve još promene možemo zapaziti u ustima kod pacijenta koji je dijabetičar?

    Zbog ogromne učestalosti, parodontopatija predstavlja ozbiljan medicinski, ekonomski, pa i socijalni problem.

    Opisane su brojne promene u usnoj duplji dijabetesnih bolesnika, kao što su suvoća sluzokože, osećaj pečenja usta i jezika, smanjen protok salive, promene oralne flore sa predominacijom Candide albicans, hemolitičkih streptokoka i stafilokoka, učestala pojava karijesa.

    Ove promene, naročito, zapažene su kod loše kontrolisanog dijabetesa. Iako definitivni zaključci o specifičnim efektima dijabetesa na periodoncijum još uvek nisu doneti, opisane su različite promene kod ovih bolesnika, kao što su tendencija ka hiperplaziji gingive, polipi gingive, polipoidne proliferacije gingive, formiranje apscesa, zapaljenje periodoncijuma i gubitak zuba.

    Najozbiljnija promena kod loše kontrolisanog dijabetesa melitusa jeste slabljenje odbrambenih mehanizama i povećana sklonost ka infekciji, koja vodi destruktivnoj parodontopatiji.

    Kakvu  oralnu higijenu i tretman zuba zahteva pacijent sa dijabetisom?

    Obzirom da dijabetes čini zube i desni podložnijim izvesnim oboljenjima, neophodno je posvetiti posebnu pažnju pravilnoj higijeni zuba. Ukoliko se posveti pažnja oralnom zdravlju može se izbeći čitav niz komplikacija koje izaziva dijabetes.

    Kada je oralno zdravlje u pitanju dijabetičarima se preporučuje sledeće:

    • Pranje zuba najmanje dva puta dnevno, ali najbolje je posle svakog obroka.
    • Korišćenje zubnog konca uz pranje zuba doprinosi da se otklone zubne naslage i komadići hrane koji ostanu između zuba i na desnima.

    Zbog smanjene količine pljuvačke u ustima koja doprinosi prirodnom čišćenju zuba, za dijabetičare je detaljna higijena zuba veoma bitna.

    Bolesti desni mogu da uznapreduju, a da osoba pri tom ne oseća nikakav bol niti da joj krvare desni. Odlasci stomatologu se stoga preporučuju na svaka tri meseca, kako bi se na vreme otkrili prvi znaci gingivitisa, parodontopatije ili karijesa.

    Ukoliko pri pranju zuba desni neprirodno krvare, neophodno je odmah konsultovati zubara. Šta više, zubar mora biti obavešten o bilo kakvoj promeni u ustima, poput lošeg ukusa, nedostatka pljuvačke ili pojave belih površina na jeziku.

    Dijabetičari o svojoj bolesti i njenom napredovanju moraju da obaveste svog zubara prilikom redovnih kontrola. Istovremeno dijabetičari bi trebalo i da svog lekara obaveštavaju o pojavi bolesti desni.

    Uz nekoliko izuzetaka, dijabetičari mogu da se na isti način kao i zdrave osobe podvrgnu zubarskim intevencijama.

    Stomatolozi obično dijabetičarima preporučuju da se intervenicuje na zubima obave ujutru. Obroci i insulin se prilikom odlaska zubaru uzimaju na isti način kao i obično.

  • Dijabetes i oralno zdravlje

    Dijabetes i oralno zdravlje

    Dijabetes

    Dijabetes predstavlja jedno od najrasprostranjenijih oboljenja savremenog čoveka.

    Kako poremećaj regulacije šećera u krvi ima uticaj na čitav organizam, tako se i brojne promene dešavaju i u usnoj duplji kod dijabetičara.

    Zbog toga dijabetičari predstavljaju posebnu kategoriju pacijenata u stomatološkoj ordinaciji, koji zahtevaju posebnu pažnju u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja usta i zuba.

    Dva glavna uzroko zbog kojih dolazi do promena u usnoj duplji kod dijabetičara su:

    • smanjena prokrvljenost sluzokože i
    • smanjeno stvaranje pljuvačke.

    Oralno zdravlje kod obolelih od dijabetesa

    Zbog smanjenog stvaranja pljuvačke koja je gusta, ljepljiva i bogata ugljenim hidratima, kod oboljelih od dijabetesa se stvara velika količina zubnog plaka, koja vrlo brzo prelazi u zubni kamenac.

    Zubni kamenac predstavlja jedan od glavnih uzroka gingivitisa (upale desni) i parodontopatije. Zbog smanjene prokrvljenosti sluzokože, pa samim tim i gingive, upale desni se javljaju mnogo češće i intezivnije su nego kod osoba kod kojih se kataralni gingivitis javlja samo usljed prisustva zubnog kamenca. Desni su crvene, otečene, mekane, krvare na najmanji dodir.

    Ukoliko se ne kontroliše, upala desni vrlo lako prelazi u parodontopatiju, sa stvaranjem džepova, gubitkom desni i kosti, i na kraju gubitkom zuba.

    Zbog smanjene prokrvljenosti sluzokože, smanjene su njene odbrambene sposobnosti, stoga su oboljeli od dijabetesa veoma skloni pojavi infekcija usne duplje, virusnih, bakterijskih i gljivičnih. Takođe, njihovo liječenje je mnogo teže zbog oslabljenog imuniteta. Zbog toga oralna higijena kod dijabetičara treba da bude idealna, kako bi se smanjili uslovi za razvoj bakterija i gljivica i sprečila pojava infekcija.

    Stvaranje guste i ljepljive pljuvačke bogate ugljenim hidratima, koja se “lijepi” za zube predstavlja idealnu podlogu za razvoj bakterija koje uzrokuju pojavu karijesa. Zbog toga su oboljeli od dijabetesa skloniji razvoju karijesa koji mnogo brže napreduju nego kod zdravih osoba.

    Zbog toga redovnim kontrolama i uklanjanjem zubnog plaka se sprječava stvaranje karijesa ili se on može zaliječiti u početnoj fazi, prije nego što napreduje do zubne pulpe.

    Kako unaprediti oralno zdravlje kod osoba obolelih od dijabetesa

    Sve ove promene su praćene pojavom neprijatnog zadaha i neprijatnog ukusa kod samih pacijenata. Da bi se unapredilo oralno zdravlje kod oboljelih od dijabetesa, spriječila ili barem smanjila pojava karijesa i parodontopatije, neophodno je da se oboljeli pridržavaju određenih savjeta: redovna i pravilna oralna higijena, korigovana ishrana sa smanjenim unošenjem šećera, redovni stomatološki pregledi minimum dva puta godišnje, a ako je potrebno i češće.

    Ukoliko postoji potreba da se sprovede stomatološka intervencija kod oboljelih od dijabetesa, bitno je da je bolest pod kontrolom i da pacijent redovno uzima svoju terapiju.

    Intervencija se najčešće zakazuje u jutarnjim satima nakon obavljenog doručka i primene terapije.